Posluajte klapsku pismu
Prijava
| Sv. Ante Padovanski | | Ispis | |
| Objavio: Ante Pejic | |
| Dana: 12.06.2007. | 02:28 | |
|
AKO TRAIŠ UDESA Ako traiš udesa, Mol` se svetom Anti! Njem` su od nebesa uda,dari dati. Refren: On ozdravlja bolesne, A mrtve uskrisuje, Vraga, gubu odgoni I nevolje svake. More od njeg strahuje, A verige pucaju Uda, stvari propale Stari mladi primaju! Refren… Išeznu pogibelji I nevolje nestaju, - -Kau koji primaju, Za sve Padovanci. Refren… Slava Ocu i Sinu, I Duhu Svetomu. Refren..
(Ovo je stara latinska pjesma „Si quaeris miracula – Ako traiš udesa“ koja se pjeva svetom Anti osobito u devetnicama ovom Svecu. U nas se odavno udomaila.
SVETI ANTE PADOVANSKI
Rodio se u Lisabonu na Veliku Gospu 1195. godine u imunoj plemikoj obitelji. Roditelji su mu na krštenju dali ime Fernando – Fedinand - Ferdo. Njegovi su ga roditelji dali školati kako bi bio uen ovjek. Meutim, on je krenuo slijediti Krista. Pria kae da je jednom dok se molio, crtajui prstom kri na podu katedrale u Lisabonu, otjerao samog avla. U petnaestoj godini napušta svoju obitelj, sve bogatstvo i mo te odlazi u augustinski samostan, gdje su ivjeli i do danas ostali kanonici sv. Augustina. Poslije je otišao u drugi augustinski samostan u Coimbru i u njemu studirao teologiju . Za sveenika je zareen u 25. godini ivota. U to doba se franjevaki red ve proširio i glasovi o ivotu manje brae siromaška iz Asiza sv. Franje doprli su do mladoga Fernanda. Naime, proulo se da su pet franjevaca u Maroku dali svoje ivote za Krista. To je mladia posebno oparalo. Tjelesne je ostatke pobijenih muenika iz Maroka u Portugal prenio brat portugalskog kralja i sahranio ih je u crkvi sv. Kria, u blizini gdje je ivio Fernando. I on sam im se je poklonio i odao im poštovanje. Malo iza toga je augustinac Ferdinand prešao franjevcima koji su se nastanili u blizini njegova samostana. Obukavši franjevaki habit promijenio je i ime u Ante pokazujui na taj nain da eli poeti svoj ivot iznova. elja mu je bila što prije otii u Maroko i rtvovati ivot za Krista. I otišao je u Maroko, ali ga je tamo shrvala bolest. Dobio je malariju. Po povratku vjetrovi ga donesoše do otoka Sicilije, odakle je otišao u Asiz te se 1221. godine i sam susreo sa sv. Franjom. Bio je dobro teološki izobraen te se hrabro nosio s krivovjercima onoga vremena svojim znanjem i vještinom. Nadasve je bio poznat po svojim nadahnutim propovijedima. Pria se, da je jednom bio pozvan na sveeniko reenje. Budui da nije došao odreeni propovjednik, da bi izbjegli sramotu, zadue Antu da propovijeda. Svi su ostali zapanjeni njegovom propovijedi. Od tog dogaaja sv. Ante je obašao mnoga mjesta pronosei Isusovu poruku ljudima. Propovijedao je, kau, i ribama poput sv. Franje, svog uitelja koji je ivotinje i sva stvorenja Boja nazivao svojim sestrama i braom i rado s njima razgovarao. Mlad je obolio. Zatraio je od svoje subrae da ga se pusti u samou da se odmara i moli. Tako je došao u mjesto Camposanpiero, u blizini Padove. Tamo je, naime, jedan plemi po imenu Tiso dao svoju kuu na upravljanje franjevcima koji su tu osnovali samotište, a to je bilo u blizini darovateljeva dvorca. Sam je plemi Tiso bio zadivljen Antinim propovijedima i bilo mu je drago da je došao stanovati u blizini njegova doma. Jednom je prilikom, kau, sv. Ante htio poeti ivjeti na drvetu te je sam izabrao orah. Tiso mu je namjestio boravište na orahu, gdje je danju boravio u molitvi, a po noi bi se vraao u samotište na konak. Dok je jednom nou Plemi prolazio pored Sveeve sobe, ugledao je jaku svjetlost te se pobojao da soba ne gori. Meutim kad je unutra ušao vidio je svetog Antu i u njegovu naruju Dijete Isusa kako ga Svetac grli. Poslije ga je sveti Ante zamolio da ovo udo ne spominje do njegove smrti. Tek nakon smrti sv. Ante plemi Tiso je ispriao ovo ukazanje. Sve do dana današnjega, svetoga Antu svi umjetnici prikazuju najviše s Djetetom Isusom u naruju. Sveti je Ante umro u petak, 13. lipnja 1231. godine u Arcellu kod Padove. Poslije su mu, godine 1263., kosti prenesene u Padovu u baziliku sv. Ante gdje mu se i danas nalazi grob. Odmah su se poela dogaati udesa na grobu sv. Ante. Kad su mu prenosili tijelo, otvorivši lijes pred okupljenim pukom Bojim, sv. Bonaventura je pronašao Sveev jezik potpuno itav i svje. Nije prošla niti jedna godina od Sveeve smrti, a papa Grgur IX. ga je 30. svibnja 1232. godine slubeno proglasio Svecem. Sveti Ante se s pravom naziva Svetac svega Svijeta, jer se njegovo štovanje proširilo po itavom katolikom svijetu. ak ga štuju i nekatolici i nekršani. U Crkvi u Hrvata ne treba ni spominjati koliko se štuje sv. Ante. Nema mjesta a da mu nije izgraena kapelica, a nema ovjeka u nas koji ga nije zazvao u razliitim potrebama. ak se i pretjeruje sa zazivima ovome Svecu, pa se zna esto rei: Boe, moli se svetom Anti da me usliša. Kao da je sv. Ante vei od Boga. No, time se ne pravi namjerna pogreška niti se griješi nego se hoe rei koliko je ovaj Svetac štovan u Hrvatskom narodu, koliko ga ljudi vole. On je jednostavno Svetac. Postoje mnoge upne i podrune crkve, groblja i grobljanske kapelice koje su na našem prostoru posveene sv. Anti Padovanskom, te mnoštvo usputnih kapelica. Prema svemu ovomu se dade zakljuiti da naš narod voli ovoga Sveca, a i on je sam s pravom nazvan Svetac svega Svijeta. RazmišljanjeNe postoji osoba, kršanska, katolika, koja u svom ivotu nije zazvala svetog Antu. Kad doete u Padovu, gdje poiva Svetac, nikad neete nai prazan trg niti crkvu. Svecu dolaze ljudi sa svih strana svijeta. Mole se, radoznali su, dive se, ude se. Bolesni dolaze da dotaknu moi i mole za ozdravljenje. Takav je sveti Ante. udesan, oparavajui! Svi ga vole. On je udotvorac, mogli bismo rei, kao nijedan drugi svetac. Njega zazivaju za pronalazak izgubljenih stvari, mole mu se putnici, zaštitnik je i pomonik u ljubavi, zazivaju ga brani parovi za sretan brak, pomonik je u neplodnosti, smiluje se u groznicama, mole mu se i zazivaju ga kod opsjednua, protiv sila zla i sotone, u svakojakim katastrofama. Pomonik je i zaštitnik domaih ivotinja (konja i magaradi). Jednostavno ga svi i u svakoj potrebi mole i sveti Ante pomae.
Zato, ne propustite otii na svetu misu na blagdan sv. Ante. Svi imamo potreba, posebno u današnje vrijeme, moliti se dragom Bogu; moliti se svecima, primjerima i našim uzorima da pomognu i dadnu snage i svega onoga za što ih molimo, a dragi Bog najbolje znade što nam je najpotrebnije. Sveti je Ante po tome poznat. Zazovite ga i on e vam svojim zagovorom kod Gospodina Boga pomoi! I sam nam Uitelj veli koja je mo molitve: „Molite, i dat e vam se! Traite, i nai ete! Kucajte, i otvorit e vam se!“ (Mt 7,7)
|
Bratovtina
| Uvodno kazivanje |
| O nama |
| Podupiratelji |
Blic Vijesti
|
Susreti Bratovštine su petkom u 20,30 sati a probe klape utorkom u 20,30 sati.
|


