Bratovštino, samo tako naprijed!

S Najviše aktivnosti mladići i djevojke iz Bratovštine Svetoga Stjepana Prvomučenika iz župe Gorica - Sovići očituju se djelovanjem u svojoj župi, ali često i na području cijele općine. Naime, malo je poznato javnosti da Bratovština od svoga osnutka, od prije devet godina, svake godine najmanje triput (o Božiću, Uskrsu i o svetkovini patrona župe) obađe stare i nemoćne, te samce u svojoj župi, u naseljima Gorici i Sovićima. U posljednje vrijeme Bratovština je proširila svoj karitativni rad i na susjedne župe. Pa barem dvaput godišnje, a u neke obitelji i čeće prema potrebi, svrate vrijedni karitativci ove veoma djelotvorne udruge u općini Grude.

Djeluje i na kulturnom polju. Često čujemo aktivnosti koje radi s Maticom hrvatskom ili pak samostalno.

Osim toga članovi Bratovštine pomažu i župnom uredu kad su velike svetkovine poput Božića, Uskrsa, župnih zaštitnika itd. Svjedok sam tomu! Zapravo, nema ozbiljnijeg pothvata u župi kojemu ne pridonose među ostalim i članovi Bratovštine. Samo kroz proteklo vrijeme od Nedjelje Muke Gospodnje ili Cvjetnice, pa preko pojedinih dana u Velikom tjednu, Bratovština je svakim danom punom snagom pomagala svojoj župi kako bi sve proteklo u najboljem redu. Vidio sam dečke kako su većinu vremena bili oko crkve u Gorici, a navečer na probama. Tako i cure. Od vlastita razglasa kojega redovito postavljaju članovi ove vjerske udruge, preko aktivnog sudjelovanja u zboru, na svetoj misi i različitih drugih aktivnosti, koje su za svaku pohvalu. Uvijek sam se čudio kako se medijski još više ne ističu ovi samozatajni mladići i djevojke. To bi doista trebalo razglasiti, neka se znade. Ta mnoštvo je stvari u našoj općini Grude, - i u drugim općinama nije ništa bolje! - koje stagniraju, mnogo ravnodušnosti. Ljudi, pa i oni mladi, kao da su se pomirili sa stvarnoću - nema naprijed. A u svim je vremenima mladost bila ta koja je pokretala stvari na bolje. Danas vlada nekakva učmalost, inercija je obuzela sve. Sve je stalo.

Pa zar su samo narodnjaci po diskaćima zabavni, zar samo kafići proizvode javno mnijenje, zar se psovkom i ružnim riječima borimo za svoju budućnost, divljom vožnjom, kaubojskim ponašanjem, pa zar mi nismo potomci dičnih hercegovačkih katoličkih djedova i baka, očeva i majki?! Zar nismo fra Didakova gladna djeca, fra Paškalovi mladi znalci, fra Rufinovi prijatelji. Zar se ne ponosimo svojim vjeroučiteljima?! Probudimo se oda sna i ne stidimo se raditi dobro, plemenito, pa taman nam se iz gostionica podsmjehivali, pa taman nam se oni što za šankom provode većinu svoga vremena rugali, pa taman bili svima oko sebe krivi, ne bojmo se činiti dobro. Bog je zadnji sudac, on se nikomu ne podsmjehuje niti se komu ruga, on će nam pravedno prosuditi naša djela.

Zato, poštovana Bratovštino, primijećeni ste kako dobro radite, stoga se pazite, jer u današnje vrijeme tko dobro i plemenito radi, nije na cijeni. Moj savjet Vam je da nastavite raditi kako ste radili i do sada. Budite uvjereni da se to sve isplati. Vjerujem da ste i vi toga potpuno svjesni. Imate sigurni budite veliku podršku od većine ljudi. Poštovanje i pozdrav!